Zabrinjavajući podaci o broju selektivnih abortusa-Crnogorci najčešće provjeravaju pol djeteta

Parovi iz Crne Gore čine većinu onih koji iz regiona dolaze u Srbiju da odrede pol djeteta u ranoj fazi kako bi donijeli odluku o selektivnom abortusu, a kod specijaliste ginekologa akušera iz Beograda Dušana M. Protića sedmično dođu oko četiri para iz naše zemlje.

Zabrinjavajući podaci o broju selektivnih abortusa-Crnogorci najčešće provjeravaju pol djeteta

Parovi koji mi dolaze iz Crne Gore uglavnom imaju dvije ili tri ćerke, mada je bilo i slučajeva da dođu parovi koji traže da prvo dijete bude muško. Mogu sa žaljenjem da kažem da je skoro svaki rezultat koji  je pokazao da je dijete žensko završavao abortusom”, kazao je dr Protić za crnogorski dnevni list Pobjeda.

U klinici u kojoj on radi pol se može odrediti horiocintezom tj. biopsijom ormonskih čupica i metodom koji se zasniva na uzimanju krvi iz vene i naknadnoj analizi DNK ploda. Sama intervencija horiocinteze košta oko 400 eura, a Protić smatra da ko je spreman da plati taj novac za informaciju, on to ne radi iz interesovanja, već da bi moglo abortirati u zakonski predviđenom roku.

Mada često pacijenti se izgovaraju pričom i dovijaju lažima da u njihovoj familiji ženska djeca boluju, pa zato rade test”, ispričao je on.

Prema riječima Protića, horiocinteza je jedna od najagresivnijih metoda, jer se iglom ulazi u matericu da se uzme plodova voda i bez obzira na izvježbanost onog ko radi, kako je naveo, možete da se povrijedi taj sićušan plod, koji zbog te invazivne metode može ostati bez prsta ili slično. Dešava se i da nakon ustanovljenja da je u pitanju muški plod dođe do pobačaja usljed zapaljenja plodove vode koja nastaje kao posljedica rađene intervencije.

Ova druga metoda koja se radi iz krvi manje je invezivna i može se sprovoditi već u sedmoj i osmoj nedjelji trudnoće, ali budući da preovlađuje majčin ženski gen, ne možemo sa sigurnošću utvrditi pol, tako da istu metodu ponavljamo nakon dvije nedjelje. Jedino ograničenje kod svih metoda je da je zakonski dozvoljen prekid trudnoće do desete nedelje”, dodao je Protić.

U Crnoj Gori je odnos dječaka prema djevojčicama je već deceniju 109 naprema 100, što zemlju  stavlja na listu zemalja gdje se ženski fetusi ciljno uništavaju. U nemiloj statistici selektivnih abortusa Crna Gora, sa Albanijom i Gruzijom približila se ozloglašenoj Indiji, Kini i Pakistanu koji su od Ujedinjenih nacija etiketirani kao eklatantni primjeri kršenja prava nerođene djece.

Genetsko ispitivanje mora da uradi doktor genetičar. Iako je Centar za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra Crne Gore jedina ustanova kod nas u kojoj stručna lica mogu sprovoditi dijagnostička genetička ispitivanja za ovu oblast.  Pobjeda piše da privatne klinike nimalo ne zaostaju u toj praksi.

Pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović kaže da je čest slučaj da indikaciju za genetsko ispitivanje ne postavljaju genetičari, već ginekolozi, nad čijim radom je jako teško napraviti nadzor. On je naveo da su klinike kao što su „Danilo Prvi“, Ars medica, Codra i Lifeo bavezne da Ministarstvu zdravlja prijave broj abortusa koji se tamo urade.

Natjerali smo svaku zdravstvenu ustanovu koja se bavi liječenjem neplodnosti da formira etički komitet, što je urađeno. Ipak je pitanje da li se te zdravstvene ustanove stvarno pridržavaju zakona i rade u skladu sa njim”, rekao je Grbović i pojasnio da Ministarstvo zdravlja vrši stručni nadzor nad svim medicinskim ustanovama i da će se raditi na podizanju svijesti ljekara.

U Crnoj Gori od 1980. broj porođaja godišnje nije premašio cifru od osam hiljada. Sa tadapnjih 10.630 djece godišnje došlo se do 7,215 živorođene djece u 2011. godini. Grbović upozorava da politika određivanja pola u ranoj trudnoći ima dugoročne posljedice.

Jedna od njih je to što Crnogorci dovode žene iz Skadra zato što se već osjeća nedostatak djevojaka. S druge strane, da bi zadovoljila porodicu žena je primorana da rodi muško, zbog čega se odlučuje da abortira žensko dijete, što potpada pod vid nasilja nad ženama”, rekao je Grbović.

Načelnica ginekološkog odjeljenja u Opštoj bolnici „Danilo Prvi“ prim. dr Branka Lopičić-Kaluđerović pamti u svom dugodišnjem radu da je i ranije bio veliki problem šta će žena da rodi i šta ako se ne rodi muško i da je morala da nastavi da rađa dok ne dobije muško dijete.

Često se dešavalo da su žene sebe smatrale krivim zato što je rođeno žensko dijete, iako svi znamo da pol djeteta određuje muškarac, a ne žena. Dešavalo se da ako majke rode treću ili četvrtu djevojčicu, pa ponekad i drugu, da niko ne dođe po njih i bebu u porodilište. Ono što ne mogu zaboraviti je strah na licima žena kada su rađale žensku djecu”, sjeća se Lopićić i kaže da su imali čak problem da prijave dijete jer ta djeca nijesu imala ni ime.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ocjenjuje da su društvene posljedice planskog ubijanja ženskih fetusa u Crnoj Gori  višestruke i pogubne po društvo i neophodan je multidisciplinarni pristup kako bi se ovaj problem prevazišao.

Ova pojava je na neki način negacija prava na život kao i poruka da je žena u Crnoj Gori građanka drugog reda, manje vrijedna. Tvrdi patrijarhat u kome Crna Gora još uvijek živi i koji formira svijest o tome da su muška djeca poželjnija, zapravo i dovodi do ovakvih pojava gdje je diskriminacija prisutna u svim životnim dobima žene, pa čak i prije njenog rođenja. Smatram da je pritisak porodice presudan kada su u pitanju ovakve odluke. Taj pritisak ne mora biti direktan, čak ni izgovoren”, kaže Raičević.

Članica Komiteta za bioetiku Savjeta Evrope, subspecijalista medicinske i kliničke genetike, Olivera Miljanović kaže da genetika ide nevjerovatnom brzinom naprijed i pacijenti imaju sve veću dostupnost informacija putem interneta, pa umjesto da dođu kod stručnjaka koji će im objasniti prednosti i nedostatke testova, oni to sami čine. Tako se, kako je dodala, uglavnom čine zloupotrebe jer roditelji misle da imaju sva prava, zaboravljajući na „pravo glasa“ onog koji nema glas, a ima pravo na život.

Tako se dešava da mi, stručnjaci često moramo da branimo dijete od roditelja. Mora se obaviti puno razgovora, kampanja, da bi ljudi bili svjesni da se krše osnovna ljudska prava – pravo na rađanje”, smatra ona.

Miljanović je objasnila da srazmjerno sa napretkom nauke raste i broj zloupotreba i sada se može uplatiti novac kreditnom karticom, izvadi se krv, pošalje DHL-om i dobiju se rezultate testa. Kako je navela, to je slučaj sa dijagnostikom NIFTI, testom koji je smišljen da bi se jako rano otkrile hromozomske bolesti i prekinula trudnoća, jer nasljedne bolesti kod djece još ne mogu da liječe. Taj test upravo mnogima služi kao izgovor da bi li saznali pol.

Upravo je to razlog zašto crnogorski zakon i evropske preporuke kažu da niko osim kliničkog genetičara ne može da vrši genetsko testiranje”, kazala je  Miljanović.

Zakon o uslovima za prekid trudnoće je vrlo jasan u dijelu da se prekid trudnoće može obaviti do desete sedmice. Zdravstvena ustanova koja vrši prenatalnu dijagnostiku mora imati medicinski odbor i etički komitet, koji u svom sastavu mora imati specijalistu medicinske ili kliničke genetike, tj.osobu edukovanu za genetska ispitivanja. Ukoliko se u toku ispitivanja utvrdi pol fetusa, taj podatak se saopštava trudnici tek poslije isteka dvanaeste nedjelje, kada je zabranjeno vršiti abortus. Izuzeci su slučajevi kada je to medicinski opravdano, tj. kada postoji bolest vezana za pol. I tada je jedino dozvoljeno rano ispitivanje.

Zakonom su predviđene novčane kazne od 11 do 16,5 hiljada eura za svako pravno lice ako ne obrazuje medicinski odbor i etički komitet, koji u svom sastavu mora da ima doktora medicine-specijalistu medicinske ili kliničke genetike, i ako uvode nova genetska ispitivanja i prikupljanje podataka bez saglasnosti Ministarstva ili vrši genetička ispitivanja, prikupljanje genetičkih podataka i uzoraka, genetičko informisanje i savjetovanje odgovorni doktor, tj. ako genetičko ispitivanje, informisanje, uzimanje uzoraka i savjetovanje vrši neko drugi sem odgovornog doktora.


roditelji.me

Slični članci

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.