Seks nije sramota, već je sastavni dio života

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-mr kliničke psihologije

Rođenjem pripadamo određenoj porodici, odrastamo i razvijamo se u određenoj kulturi, društvu i pounutrujemo većinu njihovih poruka. Teme koje nam se nude su raznovrsne, počev od odnosa prema starijima, roditeljima, obrazovanju, zdravlju, seksualnosti. Upravo ovo poslednje jeste i tema ovog članka.

Seks nije sramota, već je sastavni dio života

Društvo modeluje i ograničava naša iskustva sopstvene seksualnosti. Poruke su podjednako usmjrene i na muškarce i na žene. Društvo nam šalje poruke da u porodicama ne pričamo o seksu, ili ako pričamo da upotrebljavamo nejasne verbalizacije, da nam religija i mediji određuju standarde i da vlastite seksualne potrebe i seksualnu induvidualnost držimo u strogoj tajnosti udaljeno i od nas samih.

Molim vas da u ovom trenutku postavite sebi pitanje koje ste sve termine čuli za ženski polni organ u vašoj kulturi? Sigurna sam da ćete prepoznate neke termine poput „ono dolje“, „mala“, „mala moja“, „ribica“, „ona“, „moja sramota“, „mikica-pikica“, dok su termini poput vagina i pička rijetko upotrebljivi. Imam još jedno pitanje za vas. Svjesni smo da svakodnevno dodirujete dijelove svog tijela, poput lica, kose, ruku, a na ovom mjestu vas pitam na koji način dodrujete svoju vaginu?

U našoj kulturi dominira moćan mit da je seks sam po sebi opasan i sramotan, pa su česte poruke koje najčešće očevi saopštavaju svojim kćerima kada stasaju u djevojke: „Pazi šta radiš, nemoj da osramotiš kuću“. Seks je po tom nahođenju nemoralan, „prlja karakter“, a ženama je dozvoljen samo u funkciji reprodukcije.

Neki od vas će se na ovom mjestu zapitati zajedno sa mnom, pa otkud onda tolika ambivalencija u tekućem vijeku, gdje su u društvenoj ravni prisutna dva lica odnosa prema seksu. Na jednoj strani muški i ženski časopisi i televizijski programi su preplavljeni seksualnim prizorima, naročito degradirajući ženu, dok na drugoj strani još uvijek postoje ubjeđenja da je seks grijeh, nešto o čemu moramo ćutati, što izaziva stid i sakrivanje.

O seksualnosti se ne raspravlja na ozbiljan način, što nije slučaj samo kod nas.

Zašto psiholozi u razgovoru sa nekom osobom nakon ispitivanja postojanja eventualnih problema u domenu ishrane, spavanja, na trećem mjestu postavljaju pitanja koja se tiču seksualnosti. Koliko često vodite ljubav? Kako ste se osjećali tokom prvog koitusa? Da li uživate u seksualnom odnosu sa partnerom? Itd.

Odogovor je jasan: seksualnost  je jedan od najvažnijih segmenata svakodnevnog života i sastavni je dio našeg identiteta. Postoji statistička značajna veza između zadovoljstva pojedinaca svojim seksualnim životom i visokih rezultata na psihološkim testovima mentalnog zdravlja. Osobe koje prate od depresije imaju probleme sa seksualnom disfunkcionalnošću.

Neki prelimenarni podaci nam ukazuju da skoro polovina ljudi osjeća stid zbog svojih seksualnih fantazija; preko polovine žena izjavljuje da nije u stanju da doživi orgazam, dok zabrinjavajući postotak mladih žena izjavljuje da im je seksualni odnos bolan, a nemali broj žena, svaka treća, izjavljuje da ne osjeća zadovoljstvo u seksu.

Frojd bi bio vrlo zabrinut da čuje ove podatke, no ujedno bi bio svjestan činjenice da će kao psihoterapeut imati puno posla.

Vjerujem da bi me Frojd, da je među nama, podržao u riječima koje ću vam nadalje napisati. Seksualnost je prisutna i preko nje možemo da se izrazimo tokom cijelog života. Nažalost, ulažemo mnogo napora da potiskujemo taj dio sebe jer smo naučeni da budemo zbunjeni ili posramljeni onim što jesmo.

Od ključnog značaja je da žene i muškarci, na isti način, razumiju i potpuno uvažavaju pravo na seksualno zadovoljstvo i izbor seksualnog identiteta.  Seksualnost nam služi da komuniciramo sa drugom osobom, seksualnost je zadovoljstvo koje težimo da razmijenimo sa bliskom osobom, seksualnost je igra, ozbiljnost i strast. Problemi se gomilaju u stuacijama kada osoba pati, žudi za boljim seksualnim životom, a pritom ne shvata da je rješenje u njoj samoj, u saznanju i svijesti da mogu da otkriju, prihvate i nauče nešto o svom seksualnom biću. Seks može biti izvor vitalne energije, duhovnog razvoja i, naravno, može biti zamka ukoliko se pravilno ne ophodimo prema tom dijelu sebe, za razne probleme i bolesti, kako fizičke, tako i pishičke.

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - mr kliničke psihologije

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.