Znalci mesojedi znaće da prepoznaju razliku između mljevenog mesa različitih životinja, pa i sa različitih djelova životinje. Tako je poznato da burgeri sadrže isključivo mljevenu junetinu sa buta, što ih čini veoma skupim obrokom za spravljanje kod kuće. Ipak, takvi obroci u restoranima brze hrane nisu skupi za standarde domaćeg tržišta. Još jedna specifičnost američkih burgera jeste zemička u kojoj se služi, pošto i ona mora biti posebno spravljena da bude meka i vazdušasta. Postoje varijante sa susamom ili bez njega, ali američki burgeri su samo oni posluženi u mekanoj zemički, ne i u lepinji ili somunu. Redovni dodatak ovom obroku može biti zelena ili neka druga salata, a obavezni prilog jesu pohovani kolutići crnog luka, kao i rendani ili sir u listićima, punomasni (mada postoje i biljne varijante). Zavisno od vrste sira koji se koristi razlikuje se i naziv burgera. Osim mesnatog, postoje i vegetarijanski burgeri koji se prave od sojinih proteina i začina, stavljaju se u iste zemičke i garniraju se istim salatama i biljnim sirevima.

Američki burgeri su prepoznatljivo jelo američkog kontinenta nastalo na američkim farmama krava. Burgeri danas spadaju među najpopularnije sendviče u SAD i čine 60 odsto ukupne prodaje svih sendviča u restoranima brze hrane u Americi. Prvi burger koji se zvanično pojavio pod tim nazivom jeste onaj koji se desio na izložbi kulinarskih đakonija 1904. godine u Sent Luisu. U januaru 1955. u Majamiju je osnovan Burger King, drugi najveći lanac brze hrane na svijetu. Burgeri iz Burger Kinga za sada ne mogu da se kupe kod nas, ali trendovi pokazuju da se njihovo tržište rapidno širi, posebno u zemljama koje prolaze kroz tranziciju. Samo je pitanje trenutka kada će ova globalna pojava doći i kod nas. U međuvremenu u našem regionu možete naići na pojedinačne restorane u kojima se jedu burgeri, bilo da su specijalizovani samo za takve recepte ili da su burgeri samo dio klasičnog menija.

Burgeri od 8 kila

Prvobitno, burgeri su koštali po 49 centi. U SAD cijene su sada od jednog do 15 dolara. Kod nas cijene variraju od 2 do 7 eura, zavisno od priloga i obima porcije. Zanimljivo je da je su najveći servirani burger do sada zabilježeni u Ginisovoj knjizi rekorda bili teški 8.266 grama, što je više od 8 kilograma, a napravljen je 2001. godine na Burger festu u Sejmuru u Viskonsinu.

Među našim poznavaocima roštilja postoji nepovjerenje da će američki burgeri zamijeniti dobro uvriježenu ljubav prema pljeskavicama, ali možda ovakvi rekordi podstaknu naš inat i takmičarski duh da prestignemo Amerikance u onome što misle da znaju najbolje – da naprave dobar burger. Kako je krenulo sa domaćim restoranima brze hrane, čini se da nam to uopšte nije problem. Još neke informacije o burgerima pogledajte u ovom tekstu.